Legenda o magičnom tepihu
Iako tepisi uglavnom služe za prekrivanje podnih površina, ređe za kačenje na zidu, ipak, najpopularnija priča o tepihu je legenda o magičnom tepihu. Čuvena realizacija ove legende je crtani film o Aladinu koji leti na persijskom tepihu, odnosno svima poznata priča „1001 noć”.
Pročitajte dublju priču i istoriju koja se krije iza ovog crtanog filma, čiji tvorci nisu slučajno izabrali da Aladinovo prevozno sredstvo bude baš tepih.
U evropsku kulturu, priča o čarobnom tepihu stigla je u 18. veku, kada je nastala čuvena priča Hiljadu i jedna noć. Ova priča je nastala dva veka ranije i govori o Šeherazadi i persijskom kralju.
Kralj je imao ritual da svakog dana oženi drugu devojku, a ujutru joj odseče glavu kako ne bi imala priliku da bude neverna. Šeherezada je, kako bi preživela, započela priču u noći venčanja, ali je nije završila, pa je njen muž morao da je sačuva u životu narednog dana, kako bi čuo nastavak i početak sledeće.
Solomon i princ Husain – čuveni vlasnici magičnih tepiha
Postoji priča da je princ Husen putovao do jednog grada u Indiji, kako bi kupio magični tepih koji može bilo kog muškarca transportovati na bilo koju udaljenost u treptaju oka. Ovaj leteći tepih nije imao toliku mističnost oko sebe, već je više smatran prevoznim sredstvom.
Drugi magični tepih pripadao je, prema priči, Solomonu. Ipak, izgleda da je ovaj tepih bio malo sporiji od prethodnog. Nije prevozio u treptaju oka, ali bio je brži od mnogih današnjih aviona. Iako najveći broj ljudi ne veruje u ove priče, one nose posebnu tradiciju i mističnost koja je mnogim Arapima i dalje bliska i žele da veruju u njih.
Solomon je prema predanju imao svileni tepih zelene boje, koji je bio neverovatne površine od 60 milja dužine i širine. Mnoga predanja navode da je ovaj tepih Solomnu dala Kraljica Šebe, kao dokaz njene velike ljubavi.
Naučnik Šerira jedini ostavio značajne zapise o magičnom tepihu
Prema njegovim spisima iz 13. veka, muslimanske vođe su smatrale da su čarobni ćilimi inspirisani zlom i đavoljim poslom. Oni su, prema spisima, bili korišćeni od strane lopova i drugih marginalnih grupa u društvu. Ipak, postoje i zapisi kada su magični tepisi korišćeni u odbrambene svrhe u stanju rata i napadanju neprijateljskog zamka, tehnikom okruživanja.
Šerira je ove spise vodio kao činjenice i istinu, a ne fikciju i predanja. Priču o magičnom tepihu vezivao je za politiku i religiju koja je tada vladala. Magični tepisi nisu bili poželjni u islamskim državama iz dva razloga:
- Vladajuća elita je uvek naglašavala da čovek nije stvoren da leti i da namera Boga nije bila da mu tu funkciju dodeli. Magični tepisi su smatrani svetogrđem poretka stvari;
- Drugi razlog je veoma praktičan, odnosno, pitanje ekonomije. Cilj vlasti je bio da zadrži kamile i konje kao zvanična prevozna sredstva, pa leteći tepih nije dolazio u obzir.
Legenda o magičnom tepihu kralja Balaša
Ova legenda je vezana za sam nastanak persijskog tepiha. Kralj Balaš je bio pretpostavljen da čuva ogroman dijamant koji je ukraden. Legenda kaže da se ovaj dijamant rasparčao na veliki broj komadića, kada je ispušten na kamenu površinu. Tako je nastao dijamantski tepih.
Kralj nije želeo da napusti ovo mesto i da ostavi dijamante. Kako bi ga njegovi podanici uspeli da ga nagovore da se vrati, napravili su svileni tepih sa šarama koji je izgledao isto kao „dijamantski tepih”. Ovaj tepih nije bio leteći, ali je definitvno bio magičan.
Da li je persijski tepih stvarno magičan?
Persijski tepih definitnvo ne može da leti, ali njegov izgled je zasigurno magičan. Vodite računa o vašem tepihu i čuvajte ga kao blago, jer on to sigurno i jeste. Prepustite čišćenje tepiha profesionalcima, kako ga ne biste oštetili i kako biste uvek u svom domu imali notu mističnosti, bajkovitosti i ljubavi.